Troškovi kupovine osnovnih životnih namirnica konstanto rastu i oni su u aprilu ove godine za 65 maraka veći u odnosu na isti period prošle godine. Zbog svega toga prehrana bilježi i sve veće procentualno učešće u potrošačkoj korpi, koje trenutno iznosi skoro 46 odsto.
Otkrivaju ovo najnoviji podaci Saveza sindikata Republike Srpske. Prema statističkim podacima koji su objavili – potrošačka korpa u aprilu ove godine iznosila je čak 2.723 marke, za 280 više nego prije 12 mjeseci, odnosno 12 odsto. Ako zavirimo u nju, može se vidjeti da je najviše poskupjelo jestivo ulje – za oko 30 odsto.
Analizirajući ove statističke podatke o učešću pojedinih stavki u konačnoj vrijednosti ove korpe – može se vidjeti da upravo osnovne životne namirnice i dalje najviše pumpaju njenu vrijednost. Troškovi prehrane trenutno iznose oko 1.250 maraka. Primjera radi, zaposleni u građevinarstvu i radnici iz djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, te u hotelijerstvu i ugostiteljstvu imaju prosječnu platu od 1.193 marke, što im, ukoliko niko drugi iz porodice ne radi, ne može biti dovoljno da pokriju sve troškove hrane, a pogotovo ne potrošačke korpe u cjelini, za koju im je neophodno dodatnih 1.500 maraka da bi bili na “nuli”.
Iz zvaničnih podataka može se vidjeti i da rast prosječne plate ne prati potrošačku korpu. Lična primanja u ovom periodu porasla su za 73 marke, sa 1.400 na 1.473 marke, dok je korpa postala skuplja za 280. Ova matematika postaje jasnija ako uporedimo prosječnu platu i korpu danas i prije 12 mjeseci. Ova razlika je u aprilu iznosila 1.045 marke, a godinu dana kasnije 1.250. U prevodu – građani su u ovom relativno kratkom periodu dodatno postali siromašniji za oko 200 maraka, odnosno radi se o novom deficitu u odnosu plata – korpa.
Istina, plate su u ovom periodu rasle, ali je to prije svega bio rezultat korekcija minimalca, a ne nikako dobre volje poslodavaca da nagrade, stimulišu i zadrže radnike. Kada je uveden novi sistem obračuna minimalca početkom ove godine, on je pogurao prosječnu platu za 41 marku, iako su mnogi očekivali da bi to mogao biti i veći iznos.
Pojedini ekonomisti i sindikalisti su to objasnili time što je jedan dio poslodavaca vjerovatno prebacio dio svojih radnika iz više u nižu platežnu grupu minimalca. Da se nastavilo s tom praksom moglo bi se zaključiti i ako se pogledaju i uporede podaci iz aprila i marta ove godine, koji otkrivaju da je prosječna plata u Republici Srpskoj umjesto rasta zabilježila pad od tri marke.
Kada su u pitanju cijene osnovnih životnih namirnica, ali i druge robe i usluga – ključni argument poslodavaca i trgovaca zbog čega konstantno podižu cijene – jeste rast troškova poslovanja. Obrazlažu to rastom plata i cijena energenata. Ali, ako se zagrebe ispod površine i analiziraju podaci, odnosno kretanje cijena goriva na benzinskim pumpama i prosječnih primanja u Republici Srpskoj, kao glavnih ulaznih parametara u kreiranju konačnih cijena proizvoda – većina njihovih argumenata pada u vodu.
Rast plata je bio minimalan i iznosio je pet odsto u posljednjih 12 mjeseci, duplo manje nego u slučaju potrošačke korpe te ovaj argument poslodavaca ne može biti valjano obrazloženje za izuzetno visoke cijene. Sličan zaključak se može izvući i u slučaju cijena goriva, koje su na ovdašnjim benzinskim pumpama danas za 45 feninga niže nego u aprilu 2024. godine. Jedan pun rezervoar goriva u prosjeku je jeftiniji za 25 maraka. Ovo ne samo da nije lančano uticalo na pad cijena, naprotiv, one i dalje rastu.
Pored toga pojedini poslodavci sve češće koriste i jedan marketinški trik, da bi zavarali kupce, smanjujući gramažu i litražu svojih proizvoda, praveći pri tome prikrivenu inflaciju. To se posebno može primijeti kod pekarskih proizvoda, jer hljeb postaje sve manji i lakši, a cijena ostaje ista. Danas oko 300 grama neke vekne košta između 2,5 i tri marke, što znači da kilogram hljeba ide i do devet maraka, a ne četiri, koliko stoji u zvaničnoj statistici, a što opet samo po sebi govori da hrana, pa i ona osnovna, postaje sve više luksuz za većinu porodica.
Glas Srpske
