Portal Tragmedia je u saradnji sa dr Novicom Kalinić, specijalistom kardiohirurgije, pokrenuo rubriku “Pitajte doktora a ne vještačku inteligenciju”. Na našu e mail adresu stigla su mnoga pitanja na koja je dr Kalinić odgovoarao a Vi i dalje možete putem adrese tragmedia@gmail.com slati pitanja, nedoumice i savjetovati se sa doktorom. U nastavku pročitajte najčešća pitanja i stručne odgovore.
1. Doktore, možete li nešto više reći o mikrovaskularnoj bolesti srca? Rečeno mi je da je imam, imam mnogo simptoma, EKG bude uredan, a kvalitet života je narušen?
Mikrovaskularna bolest srca je poremećaj funkcije najsitnijih krvnih sudova koji hrane srčani mišić. Za razliku od velikih koronarnih arterija, koje mogu biti potpuno prohodne, ovi mali krvni sudovi ne šire se dovoljno kada je srcu potrebno više kisika.
Zbog toga pacijenti mogu osjećati:
-bol ili pritisak u grudima,
-nedostatak zraka,
-umor,
-preskakanje srca ili osjećaj nelagode pri naporu ili stresu.
Važno je znati da EKG u mirovanju često može biti potpuno uredan, kao i koronarografija, zbog čega mnogi pacijenti dugo traže objašnjenje za svoje tegobe. To, međutim, ne znači da simptomi nisu stvarni.
Liječenje se zasniva na:
-dobroj kontroli krvnog pritiska, šećera i masnoća,
-prestanku pušenja,
-redovnoj, umjerenoj fizičkoj aktivnosti,
-kontroli stresa,
-lijekovima koje kardiolog individualno odabere.
Iako bolest obično nije jednako opasna kao začepljenje velikih arterija, može značajno narušiti kvalitet života. Zato je važno da se simptomi shvate ozbiljno i da pacijent ostane u redovnom kontaktu sa svojim kardiologom.
2. Zašto krvni pritisak varira i raste iako se redovno pije terapija?
Ovo je jedno od najčešćih pitanja u ordinaciji.
Prije svega, treba znati da krvni pritisak nije konstantan. On se mijenja tokom dana u zavisnosti od fizičke aktivnosti, stresa, sna, unosa soli, kofeina, alkohola, temperature i brojnih drugih faktora.
Ako je terapija redovna, a pritisak ipak često visok, moguće je da:
-doza ili kombinacija lijekova više nisu odgovarajuće,
-postoji prevelik unos soli,
-povećana tjelesna težina ili manjak fizičke aktivnosti doprinose problemu,
-postoje druga oboljenja poput bolesti bubrega, poremećaja rada štitne žlijezde ili apneje u snu,
-mjerenje pritiska nije pravilno.
Zbog toga nije dobro samostalno povećavati ili smanjivati terapiju. Najkorisnije je voditi dnevnik mjerenja – dva mjerenja ujutro i dva navečer tokom sedam dana – i s tim rezultatima javiti se svom ljekaru kako bi se terapija prilagodila.
3. Da li je tačno da se nakon operacije proširenih vena vene vraćaju i kako riješiti taj problem?
Da, moguće je da se proširene vene ponovo pojave, ali to ne znači da je operacija bila neuspješna.
Proširene vene su posljedica hronične bolesti venskog sistema. Operacijom ili laserskim zahvatom uklanjaju se oboljele vene, ali se s vremenom mogu proširiti druge vene koje su ranije bile zdrave.
Na vjerovatnoću ponovne pojave utiču:
-genetika,
-trudnoće,
-dugotrajno stajanje ili sjedenje,
-gojaznost,
-nedovoljno kretanje.
Rizik se može smanjiti održavanjem zdrave tjelesne težine, redovnim hodanjem, korištenjem kompresivnih čarapa kada su preporučene i redovnim kontrolama kod vaskularnog hirurga ili angiologa.
Važno je naglasiti da savremene metode liječenja, poput endovenskog lasera ili radiofrekventne ablacije, daju odlične rezultate, ali nijedna metoda ne može u potpunosti ukloniti genetsku sklonost nastanku novih proširenih vena.
4. Zbog čega su ljekari postali nepristupačni i ne daju da im se postavi više pitanja, pa se pacijenti okreću vještačkoj inteligenciji?
Mislim da nije problem u tome što ljekari ne žele razgovarati s pacijentima, nego što zdravstveni sistemi širom regiona rade pod velikim opterećenjem.
Ljekari često imaju veliki broj pregleda, administrativnih obaveza i vrlo malo vremena po pacijentu. To može ostaviti utisak da nisu dovoljno dostupni, iako većina želi pomoći koliko god može.
S druge strane, pacijenti danas imaju mnogo pitanja i žele bolje razumjeti svoju bolest. Upravo zato sve više koriste vještačku inteligenciju kao dodatni izvor informacija.
Međutim, važno je naglasiti da vještačka inteligencija ne može zamijeniti pregled, razgovor i kliničko iskustvo ljekara. Ona može pomoći da pacijent bolje razumije nalaze, pripremi pitanja za pregled ili dobije objašnjenje medicinskih pojmova, ali odluke o dijagnozi i liječenju uvijek treba donositi u saradnji s ljekarom koji poznaje konkretnog pacijenta.
Idealna kombinacija je da pacijent bude informisan, a ljekar dostupan za razgovor i donošenje konačnih medicinskih odluka.
Dr Novica Kalinić je završio Medicinski fakultet Univerziteta u Banjaluci, specijalizaciju iz Kardiohirurgije. Zaposlen je na UKC-u u Banjaluci i klinici Kalmedika i član je Društva kardiovaskularnih hirurga Srbije.
Tragmedia
