Osmo izdanje regionalnog festivala književnosti “Imperativ”, u organizaciji istoimenog Udruženja za promociju i popularizaciju književnosti, počelo je ovaj vikend u Kulturnom centru Banski dvor, predstavljanjem književnika Dragana Velikića, Slobodana Jovića, Berislava Blagojevića i Danke Ivanović, da bi u subotu, druge večeri, festival započeo razgovorom o književnom prevodilaštvu “Knjiga u tranzitu”. U pomenutom razgovoru učestvovali su naši i književni prevodioci iz Italije, Španije i Francuske.
Urednice programa, Marija Bradaš, prevodilac i docent za srpski i hrvatski jezik i književnost na Univerzitetu Ka Foskari u Veneciji, i Anja Pravuljac, prevodilac i docent za književno prevođenje za italijanski jezik na Univerzitetu u Banjaluci, inicirale su razgovor o značaju prevođenja naših književnih djela na strane jezike, uvidima u recepciju naše književnosti u inostranstvu, trenutnu poziciju na međunarodnom izdavačkom tržištu kao o specifičnim problemima koje prevođenje i promocija književnosti sa takozvanih malih jezika podrazumijeva.
Kako su istakli organizatori “Imperativa”, prisustvo prevodilaca iz Italije, Španije i Francuske, kao i prevodilaca iz Srbije i Republike Srpske otvara mogućnost za buduće saradnje i direktan kontakt prevodilaca sa piscima i izdavačima.
U programu “Poeziju će svi čitati” Milanka Blagojević razgovarala je sa Fedorom Marjanovićem. Predstavili su Marjanovićevu tek objavljenu zbirku poezije “Bitke koje nisu naše”. Marjanović je govorio o svojim književnim počecima, kao i motivima u tri tematski različita ciklusa pjesama u novoj zbirci.
Tanja Stupar Trifunović i Stevo Grabovac razgovarali su sa Namikom Kabilom i predstavili “Trebinjsku trilogiju” – romane “Amarkord”, “Isijavanje” i “Beskućnik”.
“U fokusu Kabilovog književnog stvaralaštva je izbjeglištvo i čežnja za izgubljenim domom. Autorova opsesija je kuća koja postaje nekom vrstom mitskog mjesta jer simbolička kuća nadilazi onu primarnu. Kuća je dom i prostor mogućnosti koje bivaju nasilno prekinute i autor iz jedne orbite poznatog i očekivanog biva gurnut u nešto sasvim drugo i novo. Trifunovićeva i Grabovac izbjegličko iskustvo dijele sa Kabilom pa je razgovor o bezdomosti, izbjeglištvu, potrazi za izgubljenim zavičajem i simboličkom značenju kuće ostavio snažan utisak na publiku”, saopštili su iz “Imperativa”. U okviru programa “Note i slova” Đorđe Krajišnik predstavio je Enu Katarinu Haler. Razgovarali su o njenom drugom romanu “Nevini”, o tome kako je nastajao ovaj roman, te šta su njegova suštinska izvorišta.
“Nakon prvog romana ‘Nadohvat’ Ena Katarina Haler je probudila pažnju književne javnosti, roman ‘Nevini’ iznova se vraća na pitanja rubnih prostora u kojima pojedinci trpe na razmeđima kolonijalnih carstava u nemirnim vremenima. Pored toga, pitanje poratnih trauma, odrastanja mlade žene u tim okvirima, nalaze se u središtu ovog književnog ostvarenja. Autorka suočava čitaoca sa nelagodom i brutalnim seciranjem stvarnosti”, saopšteno je iz “Imperativa”.
Ena Katarina Haler, kako se dodaje u saopštenju, dotakla se i pitanja svog ulaska u književnost, budući da je njeno primarno zanimanje arhitektura, te o tome šta ju je potaklo da stupi u polje literature.
“Razgovaralo se i o poziciji žene u književnosti, pitanjima tijela, patrijarhata i poratnim društvima sa svim njihovim kontradikcijama. Publika je slušala i muziku koja inspiriše autorku dok piše”, navedeno je u saopštenju Udruženja za promociju i popularizaciju književnosti “Imperativ”. Podsjećamo, “Imperativ” traje do utorka, a Banjalučani i gosti ovoga grada od 10 časova ujutru u Koncertnoj sali Banskog dvora imaju priliku da posjete i sajam knjige.
Nezavisne