Studentska lista predstavila je plan za oblast rada i socijalnih pitanja, kojim najavljuje značajne promjene radnog zakonodavstva Srbije, veća prava zaposlenih, sigurnije uslove rada i proširenje socijalne zaštite.
U programu se ocjenjuje da je radno zakonodavstvo Srbije među nepovoljnijima za radnike u Evropi, te da se postojeća prava često ne poštuju zbog nedovoljnih kontrola i blagih sankcija za nesavjesne poslodavce.
Takvu politiku na studentskoj listi opisuju kao „trku do dna“, u kojoj se strane investicije privlače jeftinom i nezaštićenom radnom snagom, dok investitori odlaze nakon isteka subvencija, a domaći poslodavci koji posluju u skladu sa propisima ostaju opterećeni brojnim nametima.
Kao odgovor na takvo stanje, predlažu vraćanje rada u okvir radnog odnosa, jačanje inspekcijskog nadzora, povećanje zarada i naknada, ali i proširenje prava na socijalnu pomoć i penzijsku zaštitu.
Ugovor na neodređeno nakon godinu dana rada
Jedan od osnovnih prijedloga odnosi se na položaj radnika angažovanih van standardnog radnog odnosa. Studentska lista najavljuje da bi nakon 12 mjeseci rada zaposlenom bio zaključen ugovor na neodređeno vrijeme.
Predlaže se i proširenje definicije zaposlenog, kako bi osnovna prava iz radnog odnosa imali i radnici angažovani putem ugovora o privremenim i povremenim poslovima, omladinskih zadruga i drugih oblika radnog angažovanja.
Kod poslova koji imaju trajna obilježja zavisnog rada zahtijevali bi zaključivanje ugovora o radu, dok bi angažovanje preko agencija bilo ograničeno na opravdane potrebe. Planom je predviđeno i sprečavanje izbjegavanja kolektivnih ugovora angažovanjem podizvođača.
Za samozaposlene bez zaposlenih predviđena je zaštita prilagođena njihovom položaju, dok bi platformski radnici dobili zaštitu od prikrivanja stvarnog radnog odnosa i uskraćivanja prava.
Sezonski rad bio bi uređen Zakonom o radu, a njegovo trajanje ograničeno na najviše devet mjeseci tokom kalendarske godine.
Poseban dio plana odnosi se na zapošljavanje mladih. Predlažu se pripravništva i radne prakse sa unaprijed utvrđenim mentorom i planom osposobljavanja, u trajanju do šest mjeseci kod istog poslodavca. Najavljuje se i vraćanje omladinskih zadruga njihovoj neprofitnoj svrsi, uz dodatnu zaštitu učenika od zloupotreba.
Ograničavanje rada na određeno i zaštita od otkaza
Studentska lista predlaže skraćivanje maksimalnog trajanja rada na određeno vrijeme sa sadašnjeg zakonskog okvira na 12 mjeseci.
Poslodavac bi sa istim radnikom za iste poslove mogao da zaključi najviše četiri ugovora na određeno vrijeme. Izuzetak bi predstavljala zamjena privremeno odsutnog zaposlenog, koja bi mogla trajati do njegovog povratka, ali najduže 36 mjeseci.
Predviđena je i dodatna zaštita zaposlenih tokom bolovanja, tako što bi se ugovor produžavao do završetka privremene spriječenosti za rad.
Disciplinski postupci morali bi da garantuju pravo zaposlenog na odbranu i sindikalno zastupanje, dok bi sporazumi o prestanku radnog odnosa potpisani pod prinudom bili pravno ništavi.
U slučaju proglašenja tehnološkog viška, poslodavcu bi bila uvedena šestomjesečna zabrana zapošljavanja drugog lica na istim poslovima, uz zakonske izuzetke. Ako se u tom periodu ponovo ukaže potreba za istim radnim mjestom, prednost bi imao ranije otpušteni radnik.
Planom se predlaže i ograničavanje premještaja zaposlenih na udaljenost do 20 kilometara, pod uslovom da za to postoje opravdani razlozi i da se ne mijenja značajno vrijeme potrebno za dolazak na posao.
Veće minimalne zarade, regres i topli obrok
Značajan dio programa posvećen je povećanju primanja zaposlenih i njihovom usklađivanju sa troškovima života.
Minimalna zarada bila bi približavana stvarnim životnim troškovima i češće usklađivana sa inflacijom, dok bi se kroz kolektivno pregovaranje razvijali povoljniji sektorski minimumi i jasniji odnosi zarada u zavisnosti od kvalifikacija i odgovornosti zaposlenih.
Predviđeno je i poresko rasterećenje nižih primanja, uz progresivno oporezivanje i poreske olakšice za izdržavane članove porodice, kako bi korist od tih mjera direktno osjetili radnici kroz veće neto zarade.
Kada je riječ o naknadama, studentska lista predlaže da novčana naknada za ishranu iznosi najmanje 10 odsto prosječne zarade kod poslodavca iz prethodnog mjeseca, ali ne manje od 20 odsto republičke minimalne zarade.
Za regres bi bila garantovana najmanje jedna prosječna zarada kod poslodavca, uz donju granicu u visini minimalne zarade.
Predloženi su i veći dodaci na osnovnu zaradu:
najmanje 150 odsto za rad tokom neradnih praznika;
50 odsto za noćni i prekovremeni rad;
110 odsto za rad nedjeljom i tokom dana sedmičnog odmora;
30 odsto za smjenski rad;
26 odsto za terenski rad.
Za svaku punu godinu rada u radnom odnosu, bez obzira na poslodavca, minuli rad iznosio bi najmanje 0,5 odsto osnovice.
Plan predviđa i obavezu objavljivanja raspona zarada prilikom zapošljavanja, kao i dostupnost podataka o platama za uporedive poslove, kako bi se lakše utvrdila eventualna diskriminacija u plaćanju.
Kraće radno vrijeme i veća naknada za bolovanje
Prekovremeni rad bio bi ograničen na najviše osam časova sedmično, dok bi ukupno dnevno radno vrijeme moglo iznositi najviše 12 časova.
Poslodavci bi morali da evidentiraju i plate svaki dodatni sat rada, a raspored radnog vremena zaposlenima najavljuju najmanje sedam dana unaprijed.
Predlaže se i uvođenje prava na isključenje nakon radnog vremena, kako bi se zaposleni zaštitili od stalnih poslovnih poziva i zahtjeva tokom slobodnog vremena.
Poslodavcima bi bila ostavljena mogućnost da uvedu četvorodnevnu radnu sedmicu, uz puno radno vrijeme od 32 časa i očuvanje zarada zaposlenih.
Kada je riječ o bolovanju zbog bolesti ili povrede van rada, naknada za prvih 30 dana bila bi povećana na najmanje 75 odsto odgovarajućeg prosjeka, uz zaštitu minimalne zarade. Za obračun bolovanja i godišnjeg odmora koristio bi se povoljniji tromjesečni prosjek primanja.
Planom se predviđa i zabrana umanjivanja osnovne zarade zbog radnog učinka, kao i kažnjavanja zaposlenih koji koriste opravdano odsustvo gubitkom bonusa.
Strože kontrole poslodavaca i veća prava sindikata
Jedan od ključnih prijedloga odnosi se na jačanje inspekcije rada i efikasniju zaštitu zaposlenih.
Studentska lista najavljuje povećanje kapaciteta inspekcije, uvođenje spoljne kontrole njenog postupanja, češće nenajavljene kontrole i strože sankcije za poslodavce koji krše prava radnika.
Inspektori bi, prema ovom prijedlogu, mogli da odlože izvršenje odluke o otkazu ukoliko zaposleni pokrene sudski postupak i zatraži zaštitu zbog povrede svojih prava.
Predviđeno je i osnivanje posebnih radnih sudova, sa ciljem ubrzavanja postupaka u sporovima između zaposlenih i poslodavaca.
Posebna pažnja posvećena je sindikalnom organizovanju. Plan predviđa dostupnost sindikalnog organizovanja svim radnicima, uključujući samozaposlene i one koji rade po nestandardnim ugovorima.
Prag reprezentativnosti sindikata na teritorijalnom i granskom nivou bio bi smanjen na pet odsto, dok bi sindikalni predstavnici bili zaštićeni od odmazde tokom obavljanja funkcije i dvije godine nakon njenog prestanka.
Predlaže se i pojednostavljivanje procedure za organizovanje štrajka. Opšti rok najave bio bi skraćen na dva dana, štrajk upozorenja mogao bi trajati do 24 časa, a izričito bi bili priznati štrajk solidarnosti i mogućnost okupljanja izvan poslovnih prostorija.
U djelatnostima od posebnog značaja za život, zdravlje i bezbjednost građana važila bi posebna pravila. Za njih bi rok najave štrajka iznosio šest dana, dok bi za generalni štrajk bio pet dana.
Radnicima koji štrajkuju zbog neisplaćenih zarada bilo bi garantovano pravo na zaradu tokom obustave rada, a strože bi se kontrolisali i sankcionisali prinuda i zapošljavanje zamjenskih radnika tokom zakonitog štrajka.
Veća prava porodilja i roditelja
Program predviđa i promjene u oblasti porodiljskog i roditeljskog odsustva.
Svaka žena koja je bila radno angažovana prije trudnoće imala bi pravo na porodiljsko odsustvo, bez obzira na vrstu ugovora na osnovu kojeg je radila.
Nakon šest mjeseci zdravstvenog osiguranja, naknada bi iznosila najmanje dvije trećine prethodnih primanja, uz garantovanu donju granicu u visini minimalne zarade, dok bi nakon 12 mjeseci osiguranja bila isplaćivana puna naknada.
Predlaže se i ukidanje postojećeg načina obračuna koji mjesece bez prihoda računa kao nule u osamnaestomjesečnom prosjeku.
Očevima bi bilo omogućeno tromjesečno odsustvo nakon rođenja djeteta, kao i neprenosivi dio roditeljskog odsustva tokom prve godine života djeteta.
Plan predviđa i povećanje dječijeg dodatka, proširenje kruga korisnika i ukidanje ograničenja broja djece za koju porodica može ostvariti ovo pravo.
Dječiji dodatak bio bi povezan sa drugim vidovima podrške, uključujući besplatan školski pribor, obroke i prevoz.
Socijalna pomoć i podrška starijima bez penzije
U oblasti socijalne zaštite studentska lista predlaže povećanje novčane socijalne pomoći iznad granice apsolutnog siromaštva.
Osnovica bi bila utvrđena na nivou najmanje 10 odsto iznad te granice, za koju se u programu navodi da iznosi oko 17.000 dinara po članu domaćinstva.
Svaki odrasli član domaćinstva i srednjoškolac dobijali bi punu osnovicu, dok bi svakom drugom djetetu pripadala najmanje polovina tog iznosa. Usklađivanje pomoći pratilo bi istovremeno rast cijena i prosječnih zarada.
Predviđeno je i ukidanje restriktivnih imovinskih uslova zbog kojih se pravo na pomoć može izgubiti zbog posjedovanja više od pola hektara zemlje ili pokretne imovine vrijednije od šest osnovica.
Sva materijalna davanja bila bi objedinjena na jednom mjestu, a centri za socijalni rad imali bi aktivniju ulogu u pronalaženju građana kojima je pomoć potrebna.
Među mjerama su i reforma narodnih kuhinja, razvoj banaka hrane, vaučera i besplatnih školskih obroka, kao i dodatna zaštita domaćinstava koja se suočavaju sa energetskim siromaštvom.
Posebna hitna pomoć bila bi dostupna porodicama koje iznenada ostanu bez prihoda zbog bolesti, nasilja, razvoda ili elementarnih nepogoda.
Jedan od značajnijih prijedloga odnosi se na uvođenje socijalne penzije za osobe starije od 65 godina koje nemaju dovoljno radnog staža ili ne ispunjavaju uslove za ostvarivanje redovne penzije. Njen iznos odgovarao bi minimalnoj poljoprivrednoj penziji.
Podrška osobama kojima je potrebna dugotrajna njega
Plan predviđa uvođenje ličnog budžeta za njegu, iz kojeg bi korisnici samostalno birali i plaćali asistenta, službu ili člana porodice koji im pruža pomoć.
Angažovanje njegovatelja bilo bi uređeno ugovorima i garantovanim radnim pravima, a podrška bi se organizovala kroz zajednički program socijalne i zdravstvene zaštite.
Predviđeno je i postepeno zatvaranje određenih rezidencijalnih ustanova za osobe sa invaliditetom, uz razvoj podrške za samostalan život u zajednici. Prioritet bi bila podrška za 5.000 do 6.000 korisnika iz 17 ustanova.
Razvijali bi se stanovanje uz podršku i specijalizovano hraniteljstvo, a svaka osoba bi prije izlaska iz ustanove dobila individualni plan stanovanja i podrške.
Planom je obuhvaćena i reorganizacija domova za starije, uz kontinuiran nadzor privatnih ustanova.
Dva usklađivanja penzija godišnje
Kada je riječ o penzionerima, studentska lista predlaže dva redovna usklađivanja penzija godišnje, kako bi primanja pravovremeno pratila rast zarada i cijena.
Korisnici najnižih penzija dobili bi dodatnih pet odsto iznad redovnog usklađivanja, dok bi materijalno ugroženim penzionerima bila obezbijeđena i direktna finansijska podrška.
Porodične penzije koje su ispod propisanog minimuma bile bi dopunjavane do odgovarajućeg zakonskog iznosa, a predlaže se i ciljana doplata do 15 odsto penzije preminulog supružnika.
Dodatna podrška bila bi namijenjena i roditeljima i njegovateljima koji intenzivno brinu o djetetu ili odraslom članu porodice zavisnom od tuđe njege. Za njih bi država uplaćivala doprinose i priznavala do pet godina radnog staža tokom radnog vijeka.
Riječ je o opsežnom skupu prijedloga koji obuhvata gotovo sve oblasti radnog i socijalnog zakonodavstva, od uslova zapošljavanja i zarada do porodiljskih prava, socijalne pomoći i penzijskog sistema.
bl-portal
