Upućivanjem novog prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH u parlamentarnu proceduru HDZ je nakon dužeg vremena vratio na dnevni red ovu temu koja je u jednom momentu ostavljena po strani i na evropskom putu, ali preovladava mišljenje da hrvatski predstavnici do idućih opštih izbora neće uspjeti da ispune cilj, kao ni Dervo Sejdić i Jakob Finci čiji je predmet na čekanju već gotovo dvije decenije.
“Sejdić i Finci protiv BiH” naziv je sudskog predmeta koji je otvoren pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu polovinom 2006, a okončan u decembru tri godine kasnije odlukom da su Sejdić (Rom) i Finci (Jevrej) diskriminisani, odnosno da im je kao pripadnicima nacionalnih manjina onemogućeno da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH jer Ustav predviđa da na te pozicije dolaze pripadnici samo konstitutivnih naroda – Srbi, Hrvati i Bošnjaci.
Da bi presuda bila sprovedena u djelo, kako je naložio sud, potrebno je da u BiH bude izmijenjen Ustav BiH i izborno zakonodavstvo. Međutim, i jedan i drugi, kako su poručili za “Glas Srpske”, poučeni iskustvom i aktuelnom situacijom u međustranačkim odnosima i na političkoj sceni, ne vjeruju da će na izborima, koji su na redu naredne godine, biti na snazi određena nova pravilima, a u skladu sa presudama.
Sejdić za “Glas” kaže da sveukupna priča u proteklih petnaestak godina nije bila s ciljem da presuda u njegovom predmetu bude implementirana.
– HNS, sa Draganom Čovićem na čelu, zastupa izbor legitimnog predstavnika hrvatskog naroda. Nemam ništa protiv toga, ali u kontekstu da svi građani mogu da biraju i budu birani. Ovaj prijedlog još nije to, a mnoge asocira i na treći entitet – rekao je Sejdić kojem je prihvatljiv prijedlog Srpske da u Ustavu piše da se bira “jedan član” sa njene teritorije, a dva iz FBiH, bez navođenja etničkih predznaka, ali to ne odgovora Čoviću i HNS-u.
Podsjeća da su se naslušali priča da će presuda biti implementirana “do avgusta, do februara, do marta”.
– Svi termini koje je i on najavljivao su prošli, ali ništa nije riješeno i sumnjam da će pitanje Izbornog zakona biti riješeno prije bar ograničene izmjene Ustava BiH – istakao je Sejdić.
O svemu je, podsjeća, pričao i sa predstavnicima bošnjačkog naroda u BiH.
– Ne dopada mi se ni način razmišljanja SDA, a razgovarao sam i sa predstavnicima “trojke”. Doduše ne sa Elmedinom Konakovićem, nikada se nije odazvao, ali ni ja nisam bio uporan. Prihvatljiv mi je u značajnoj mjeri prijedlog SDP-a, a svoju ideju je imala i Naša stranka. Njihov prijedlog se razlikuje po tome što oni pristaju na asimetričan model izbora članova Predsjedništva BiH, odnosno da se iz Federacije bira u Parlamentu, a u Srpskoj može direktno. Ja sam za direktni izbor jer se smanjuje i korupcija i manipulacija. Parlamenti su parlamenti jer kada se formiraju većine, ljudima svašta dođe na pamet – rekao je Sejdić.
Finci, s druge strane, smatra da se Izborni zakon ne može mijenjati, a da ne budu prihvaćene sudske presude.
– Čini mi se da je ovo jedan pokušaj da Izborni zakon posluži za dobijanje premoći u pregovorima o konstituisanju nove vlasti – rekao je Finci uz opasku da smatra da bez rješavanja njihovog predmeta nije moguće ni dobiti status pregovarača na putu ka članstvu u EU.
– Živi bili pa vidjeli kakav će biti odgovor Evrope na prijedloge i da li će nadležni u BiH shvatiti da ima stvari o kojima se ne može pregovarati, nego koje se moraju izvršavati ako žele da se uđe u nešto što se zove EU – istakao je Finci.
Ključna stvar koju HDZ, naime, želi da promijeni putem prijedloga koji su uputili u proceduru, uz izbor članova Centralne izborne komisije BiH, je izbor hrvatskog člana Predsjedništva koji se bira u FBiH. Cilj je, navode, spriječiti da na tu poziciju, kao što se ponavljalo, dođe Željko Komšić (DF) ili neko drugi ko nije, kako navode u strankama okupljenim oko HDZ-a, legitiman predstavnik hrvatskog naroda u BiH.
Njihov prijedlog ide u pravcu da bude izabran onaj kandidat koji dobije najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima uz uslov da ih je osvojio i najviše u kantonima gdje su Hrvati većinski narod, uz stavku da odredbe za izbor članova Predsjedništva važe do izmjene Ustava u skladu sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava.
Glas Srpske
