Od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, poznatijeg kao Dejtonski sporazum, navršava se 30 godina, a povodom nove posebne sjednice Narodne skupštine, koja će biti u znaku tog važnog datuma, poručeno je da Republika Srpska mora stalno isticati da ona ne ruši, već štiti i brani taj međunarodni akt koji je garant njene slobode.
BiH, tri decenije otkako je tog 21. novembra 1995. godine u vazduhoplovnoj bazi Rajt-Paterson kod grada Dejtona, u američkoj državi Ohajo, nakon tri sedmice pregovora dogovoren taj sporazum, dočekuje u najvećoj političkoj krizi upravo od tada do danas. Kao dio sporazuma je napisan Ustav BiH, odnosno njegov Aneks četiri, prema kojem je riječ o državnoj zajednici koju čine Republika Srpska i FBiH kao dva entiteta, a ova godina je u znaku krize u koju je BiH, prema tvrdnjama iz Srpske, zapala zbog djelovanja stranaca koji su godinama nagrizali Dejton i tako od njegovog slova pravili duh.
Na te stvari, a povodom navršavanja 30 godina od Dejtona, će, kako je potvrđeno, biti ukazano i danas u Banjaluci, gdje će se na posebnoj sjednici republičkog parlamenta obratiti predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik. Portparol te stranke Radovan Kovačević je poručio da će Dodik danas održati govor o stanju i budućnosti BiH koji će, kako je ocijenio, biti jedan od najznačajnijih govora uoči obilježavanja 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dodikove riječi se, kaže, neće odnositi samo na Srpsku i naš narod već i na partnere i institucije van naših granica.
– Dok se Republika Srpska, BiH, a i svijet pripremaju za obilježavanje 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, govor predsjednika Republike Srpske tim povodom biće sigurno jedan od najznačajnijih koje je održao u posljednjih nekoliko godina, što zbog sadržaja, što zbog aktuelnog trenutka, sa veoma važnim državničkim i političkim porukama – istakao je Kovačević.
On je naglasio da će Dodik ovom prilikom iznijeti realnu sliku o današnjoj BiH, ali i ponuditi rješenja koja omogućavaju izlazak iz stanja permanentne krize i budućnost za BiH.
– Teme o kojima će govoriti biće okrenute na prvom mjestu ka budućnosti i pitanjima sa kojima se BiH suočava, a koja su predugo gurana pod tepih i bila bez odgovora – rekao je Kovačević.
Predsjednik Skupštine Asocijacije “Stvaraoci Republike Srpske” Dušan Kozić, koji je u vrijeme dogovora u Dejtonu bio poslanik u tadašnjem, prvom sazivu Narodne skupštine RS, smatra da neposredno nakon obraćanja predsjednika treba svi da se koncentrišu na činjenice o Dejtonu i nekada i danas.
– Istina je sasvim suprotna. Drugi ga razvaljuju, a mi grčevito branimo jer nam garantuje slobode koje smo u Dejtonu ostvarili. Moramo da objašnjavamo šta nam rade, zbog čega. I to treba da radimo smireno. Trebaju nam samo blage rečenice jer su nam svi argumenti snažni i jaki i u našim su rukama. Čini mi se da se i klima blago promijenila u našu korist, da političko Sarajevo i zlonamjerna međunarodna zajednica nemaju više jakih aduta u napadima na Republiku Srpsku i njeno rukovodstvo – izjavio je Kozić za “Glas Srpske”.
Da je važno da predsjednik Republike Srpske govori u Skupštini o ovome s obzirom na to da godinama taj sporazum devastiraju visoki predstavnici i međunarodni faktor, smatra i politikolog Bojan Šolaja iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije.
On je za Srnu istakao da BiH nikada nije data šansa da domaći faktori utabaju njen unutrašnji i spoljnopolitički put te da je “ostala siroče” pod patronatom međunarodne zajednice, koja je svih ovih godina modelirala BiH prema svojim interesima, zanemarujući interese građana BiH.
O Dejtonskom sporazumu narednih dana biće riječi i na mjestu gdje je sve počelo. Upravo će u tom američkom gradiću, prema najavama, biti riječi o sporazumu koji je odatle i ponikao, a u okviru svečanosti biće održano i proljetno zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a.
Revizija i zakon
Kolegijum Narodne skupštine je utvrdio da će, uz obraćanje predsjednika Republike povodom 30 godina od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, na posebnoj sjednici biti razmatrane još dvije tačke. Radi se o imenovanju vršioca dužnosti glavnog revizora i zamjenika glavnog revizora Glavne službe za reviziju javnog sektora te Prijedlogu zakona o finansiranju političkih organizacija kojim se obustavljaju isplate partijama iz budžeta.
Glas Srpske
