Dan pred istek roka za predaju kandidatskih listi partije u Srpskoj otvorile su sve karte uoči oktobarskih izbora. Nakon odustajanja Draška Stanivukovića od kandidature za predsjednika Srpske, jasno je da ćemo na sceni imati predsjedničku trku sa Brankom Blanušom i Savom Minićem u glavnim ulogama. Istovremeno, na izbore za srpskog člana Predsjedništva BiH će tri istaknuta kandidata što se nije ranije događalo pa će u tu trku Željka Cvijanović, Marinko Božović i Nebojša Vukanović.
Trka Blanuše i Minića
Nakon mnogo peripetija, sastanaka, razgovora i pregovora, lider Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković je donio odluku da ne ide u već viđenu kandidaturu za predsjednika. Tome je doprinio čvrst i kategoričan stav SDS-a da lider te partije Branko Blanuša mora da bude kandidat i da ne postoji način niti uslovi da se povuče. Iako je tokom prethodnih sedmica tokom pregovora bilo naznaka da će se to dogoditi, do odustajanja Blanuše nije došlo.
Podsjetimo, Stanivuković je žestoko bio zagrijana za predsjedničku trku, a u te svrhe nudio je SDS-u razne pogodnosti zaključno da prijedlogom da tek osnovani PSS bude na neki način utopljen u SDS čime bi dodatno ojačao dosad najjaču opozicionu partiju. Sve te incijative nisu urodile plodom i Stanivuković se povukao, vjerovatno svjestan činjenice da opozicija sa dva kandidata nema šansu protiv kandidata vladajućih partija makar to i ne bio Milorad Dodik kojem je zabranjeno kandidovanje na ovim izborima. Jednostavno, opozicioni kapacitet je takav da već dvije decenije ne može da “izgura” ni jednog kandidata, a onda bi kandidovanje dvojice bilo ravno političkom samoubistvu.
S druge strane očekivan epilog. SNSD je kandidovao premijera Savu Minića, a njega će podržati kompletna vladajuća koalicija. I tu nema nikakvih nedoumica, bar ne javno vidljivih.
Blanušu bi trebalo da podrži cijeli SDS, zatim PSS kako je najavio Stanivuković, te NF Jelene Trivić dok značajniju podršku od glasača partije Nebojše Vukanovića predsjednik SDS-a ne treba očekivati. Ipak, sve što se dešavalo unutar opozicionih redova prethodnih dana i sedmica moglo bi rezultirati određenom dozom nepovjerenja kod glasača, a ostaje veliko pitanje kako će čak i Blanušin SDS cjelosti da se ponaša imajući u vidu da je njegovo pregovaranje sa Stanivukovićem ostavilo određene posljedice, pa i nezadovoljstvo, najviše u Bijeljini kod tamošnjeg gradonačelnika Ljubiše Petrovića. Dakle, ostaje veliki znak pitanja nad mogućnošću da SDS baš u svim krajevima radi za Blanušu. Koliko god pomiriteljski bio nastup Stanivukovića na sinoćnjoj pres konferenciji to ne mora da garantuje ni da će kompletan PSS raditi za Blanušu. Zasad sluti da je samo podrška NF-a iskrena i sveobuhvatna, ali je pitanje da li je to dovoljno. Stoga, može se reći da Blanuša ulazi u novu trku, nakon one na prijevremenim izborima, u nešto težoj situaciji kada je jedinstvo opozicije u pitanju.
Predsjedništvo
Kada je Predsjedništvo u pitanju, lako je izvući zaključak da Željka Cvijanović u trku ulazi kao favorit ispred oba kandidata opozicije.
Marinko Božović ima iza sebe rezultate u svojoj opštini gdje je pobjeđivao na lokalnim izborima unazad nekoliko godina, ali ovo je mnogo viši nivo na kojem se još nije oprobao. Takođe, i on ima problem unutar vlastite stranke kao i Blanuša, a nije načisto ni sa stanjem podrške iz PSS-a.
S druge strane, on sigurno neće imati podršku Nebojše Vukanovića koji će da vodi svoju bitku. Sa te strane gledano, i sama opozicija nudi pobjedu Cvijanovićevoj na tanjiru jer jasno je da će se glasovi opoziciono nastrojenih birača podijeliti što će svakako kandidatkinji SNSD-a ići u prilog. Ali, i bez toga, Cvijanovićeva iza sebe već ima jednu ubjedljivu pobjedu u toj trci i to protiv Mirka Šarovića koji je 2022. bio i lider SDS-a i kandidat jedinstvene opozicije.
Liste
Svakako će poseban vid izborne bitke biti borba za mandate u parlamentima, repuličkom i državnom. Već sada je jasno da će banjalučka izborna jedinica biti pod posebnom lupom jer će se u direktnom duelu naći Draško Stanivuković kao nosilac liste PSS-a i Igor Dodik koji će predvoditi listu SNSD-a.
Borba za mandate biće žestoka i u drugim izbornim jedinicama, a dok će SNSD, PSS i SDS voditi borbu za što više mandata, čini se da će sve ostale partije prevashodno biti posvećene borbi za prelazak cenzusa, a sve nakon toga biće vođeno kao uspjeh.
Tragmedia
