Izdvajamo Društvo

33 godine čekanja na pravdu: Godišnjica masakra u Dobrovoljačkoj ulici

Fotografija: Printscreen

U Istočnom Sarajevu i Sarajevu danas će biti obilježene 33 godine od zločina nad vojnicima JNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, a riječ je o istorijskom događaju od republičkog značaja čije obilježavanje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Kako je planirano, obilježavanje će početi u Istočnom Sarajevu, gdje će u 10 časova u hramu Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima biti služen parastos za stradale pripadnike JNA, a potom je predviđen odlazak autobusima u Sarajevo u bivšu Dobrovoljačku ulicu, gdje će u 11 časova mirnom šetnjom, polaganjem cvijeća i prisluživanjem svijeća biti odat pomen stradalim pripadnicima JNA.

Sponzorisano

– Kao i kod ostalih zločina u Sarajevu, uporno se i za krvavi pir nad nedužnim mladićima JNA u Dobrovoljačkoj ulici pokušava nametnuti narativ da su zločine vršile paravojne formacije, “Cace”, “Ćele” i “Juke”…, a da bivša vlast takozvane Republike BiH nije učestvovala u tome – rekao je “Glasu Srpske” vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić i konstatovao da su zločini u Dobrovoljačkoj rezultat zvanične politike tadašnjeg rukovodstva.

Nuždić je konstatovao da je to klasičan primjer manipulacija i da su i  paravojne formacije bile  samo  izvršilac zvanične politike muslimanskog rukovodstva.

– Činjenica je, takođe, da ni nakon 33 godine nema sudskog epiloga ovog stravičnog zločina nad nedužnim vojnicima JNA – istakao je Nuždić koji je potvrdio da će biti na obilježavanju ovog značajnog datuma.

Nuždić je podsjetio da su ubistva pripadnika JNA započela 20. aprila, kada su ubijena dva mlada vojnika na Bistriku, a da su  nastavljena dva dana kasnije, kada je u Velikom parku ubijeno osam pripadnika JNA.

– Na Skenderiji je 2. maja ubijeno najmanje 19 pripadnika JNA, a narednog dana nastavljeno je sa ubistvima i prilikom mirnog povlačenja kolone JNA koje je bilo dogovoreno i čiji garant su bile snage UN. Ubijeno je u Dobrovoljačkoj ulici još najmanje devet lica – podsjetio je Nuždić.

Pored ubijenih, 2. i 3. maja 50 vojnika je ranjeno, a veliki broj njih zarobljen i izložen torturi. Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, istakao je Nuždić,  dokumentovao je, istražio i javnosti prezentovao svoja istraživanja koja se odnose na zločin u Dobrovoljačkoj ulici u knjizi “Rekonstrukcija zločina, dekonstrukcija mita”, te u “Atlasu zločina nad Srbima tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata”.

Predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Isidora Graorac je konstatovala da ni poslije 33 godine nije stavljena tačka na ratni zličin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

– I neće nikad, ili bar neće dok je ovakvog Suda i Tužilaštva BiH, koje na sve moguće načine ponižava stradanje, ubijanje i maltretiranje srpskih žrtava. Za zločin nad vojnicima i oficirima JNA te 1992. godine postoji dokaz, neoboriv dokaz, ali za Sud ni to nije dovoljno. I ne čudi nas ni obustavljanje procesa jer to ne ide u prilog priči o ugroženom i stradalom samo jednom narodu, bošnjačkom – rekla je Graorčeva za “Glas Srpske”.

Graorčeva je dodala da ni dogovor, ni mirni izlazak kolone JNA iz Sarajeva nije mogao biti ispoštovan i pojasnila da su već tada kovani planovi kako od muslimana napraviti žrtve i za sve optužiti Srbe.

– Pobijena je mlada vojska, sa njima i civili i za porodice ubijenih ni danas nema odgovora zašto. Zašto niko nije osuđen? A kada danas pogledamo unazad, sve je kristalno jasno. Mi Srbi smo bili naivni, dali riječ i držali se toga. I zato danas, osviješćeni više nego ikad, svjesni da u tom Sarajevu nema i nije planirano da ima mjesta za sve, Srbe pogotovo, branimo i čuvamo našu Republiku Srpsku kao zjenicu oka svoga – poručila je Graorčeva.

Ona je dodala da će i danas pod jakom policijskom pratnjom otići na mjesto gdje je napadnuta kolona JNA.

– Čuvaće nas kao kriminalce, u BiH, u kojoj, kažu, da treba da živimo svi. Da li se Srbi osjećaju slobodno i bezbjedno u Sarajevu 30 godina poslije rata? Da li je to grad svih nas? U tom gradu nema niti jedna spomen-ploča na kojoj piše da su ubijeni Srbi – dodala je.

Graorčeva je poručila da će doći u Dobrovoljačku ulicu, zapaliti svijeće,  položiti ruže za ubijene.

– Položićemo ruže za nevine žrtve i, ako ih ostavimo na krvavom mjestu zločina, za pet minuta će završiti u kontejneru. Ni spomen-ploče, ni cvijeća, ništa…. Kao da ništa nije ni bilo. A bilo je, počinjen je zločin nad nedužnom mladom vojskom, koja nije bila svjesna šta se dešava. Dok god obilježavanja ovog i sličnih zločina u Federaciji budu mjesta velikog rizika, nema govora o poštovanju žrtava sa svih strana. Ali ništa nas neće spriječiti da o ovom, kao i o ostalim zločinima govorimo i učimo naša pokoljenja, da ne vjerujemo nikome i da nikada ne dozvolimo da nam se ovo zlo ponovi – zaključila je Graorčeva.

Predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice Branimir Kojić rekao je “Glasu Srpske” da su 33 godine od zločina u Dobrovoljačkoj ulici eklatantan primjer zločina bez kazne i dokaz da je Sud BiH najveći zaštitnik muslimanskih ratnih kadrova.

– Prije 33 godine muslimani su pokazali i dokazali da ne žele dobro srpskom narodu i da sa njima definitivno nema iskrenog dogovora. Za sarajevske kadije ni smrt 28 mladih nije dovoljna da se taj proces dovede do kraja kako bi žrtve konačno dobile svoj smiraj – ocijenio je Kojić.

Kojić je konstatovao da broj policajaca koji obezbjeđuju obilježavanje stradanja nedužne mladosti  u Dobrovoljačkoj dovoljno govori da Srbi nisu dobrodošli u Sarajevu.

– To je činjenica iako  stalno slušamo kako Ramo Isak, Zukan Helez, Denis Bećirović i ostala klika iz džamahirije pričaju o nekakvom multikulturalnom Sarajevu i poštovanju svih naroda. Nisam baš siguran da će Isak obezbijediti porodicama ubijenih Srba da bezbjedno polože cvijeće i prisluže svijeće – rekao je Kojić.

Postupak

CJB Istočno Sarajevo podnio je 2005. godine krivičnu prijavu protiv 15 lica osumnjičenih za ovaj zločin, ali je Tužilaštvo BiH tek u novembru 2007. godine pokrenulo istragu. Međunarodni tužilac u BiH Džud Romano donio je u januaru 2012. godine odluku o obustavljanju istrage.

Tužilaštvo BiH je 20. novembra 2018. godine donijelo naredbu o ponovnom otvaranju istrage u predmetu “Dobrovoljačka” te je Sud BiH u maju 2022. godine potvrdio optužnicu protiv 10 lica koja terete za ratni zločin. Među optuženima su Ejup Ganić kao član Predsjedništva RBiH, Zaim Backović kao član operativnog centra Štaba Teritorijalne odbrane RBiH i Jusuf Pušina kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova RBiH i načelnik štaba MUP-a RBiH. Ovaj postupak je još u toku.

Glas Srpske

Podijelite vijest