Istorijsko pamćenje ne poznaje državne granice, to je zajedničko nasljeđe i treba da bude dostupno svima. Zato kroz naučnu saradnju i razmjenu dokumenata treba da osvjetljavamo nacističke zločine i tragediju koja je pogodila svijet prije osam decenija, kaže za Sputnjik direktorka Nacionalnog centra za istorijsko pamćenje pri predsjedniku Rusije Jelena Mališeva.
U okviru obilježavanja 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata u Ruskom domu u Beogradu nedavno je održan međunarodni simpozijum „Pamtimo – nema zastarelosti. Zločini nacista i genocid nad narodima tokom Drugog svetskog rata“.
Skup je organizovao Međunarodni istraživački centar za Drugi svjetski rat iz Maribora, a na njemu su učestvovali eksperti, istoričari i predstavnici civilnog društva iz Srbije, Kazahstana, Bjelorusije, Rusije i Slovenije. Oni su raspravljali su o važnosti istraživanja zločina nacista protiv civilnog stanovništva, kao i o uticaju koji je ova tragična istorija ostavila na narode koji su se borili protiv nacizma.
Jedna od učesnica skupa bila je Jelena Mališeva, koja je istakla da je neophodno da se nacistički zločini nad civilima i ratnim zarobljenicima ne samo detaljno istraže već i da se trajno dokumentuju.
Ističući da je nacistički genocid jedan od najstrašnijih zločina u istoriji čovječanstva, koji je tokom Drugog svetskog rata odneo na desetine miliona života, većinom civila, Mališeva naglašava da je važno očuvati živo sjećanje na ove tragedije kako bi se spriječilo da se ponove u budućnosti.
– Govorimo o istoriji koja nije samo istorija jednog naroda. Ovo je istorija koja obuhvata sve narode i sve ljude, jer nacizam nije bio lokalizovan. To je bila globalna opasnost koja je ugrozila sve, a danas je naša odgovornost da sačuvamo istorijsku istinu – kaže Mališeva, dodajući da je izuzetno važno to što se u mnogim zemljama, kao što su Rusija i Srbija, već preduzimaju značajne aktivnosti u cilju očuvanja istorijske istine.
Ona je takođe istakla da istraživači u ovim zemljama već godinama rade na sakupljanju dokumenata i istraživačkim radovima koji se odnose na nacističke zločine, uključujući i memorijalne komplekse poput „Crvenog krsta“ u Nišu ili „Starog sajmišta“ u Beogradu, koji čuvaju sećanje na žrtve genocida.
Istraživanje nacističkih zločina nije ograničeno na jednu zemlju ili region, kaže Jelena Mališeva, naglašavajući da je u tom procesu veoma važna međunarodna saradnja.
Sputnjik
