Nikolas Maduro je uklonjen sa vlasti, kako je objavio predsjednik SAD Donald Tramp, no ostaje potpuno nejasno šta će se dogoditi u Venecueli i kako će zemlja izgledati nakon pada režima, analizira BBC.
Stvarni cilj rušenja Madura je očito nešto drugo
Riječ je o najdirektnijoj američkoj intervenciji u Latinskoj Americi još od 1989. godine, kada su SAD izvršile invaziju na Panamu i svrgnule tadašnjeg vojnog vođu Manuela Norijegu. U Vašingtonu bi takav razvoj događaja mnogi doživjeli kao veliku pobjedu, naročito unutar tvrde struje Trampove administracije, čiji su pojedini zvaničnici godinama otvoreno zagovarali promjenu režima u Karakasu.
Sjedinjene Države već duže optužuju Madura da predvodi kriminalnu narko-organizaciju, što venecuelanski predsjednik uporno odbacuje. Vašington ga, uz to, ne priznaje legitimnim predsjednikom Venecuele nakon izbora 2024. godine, koje su međunarodni posmatrači i opozicija ocijenili kao neregularne i nepravedne.
S druge strane, Karakas godinama optužuje SAD da im je stvarni cilj preuzimanje kontrole nad venecuelanskim naftnim rezervama, koje se smatraju najvećim na svijetu.
Ko će sada preuzeti vlast?
No ključna nepoznanica nije stav Vašingtona, nego šta slijedi unutar same Venecuele ako je Maduro zaista uklonjen. Pristalice američke intervencije tvrde da bi ona otvorila put preuzimanju vlasti od strane opozicije, predvođene dobitnicom Nobelove nagrade za mir Marijom Korinom Mačado ili opozicionim kandidatom sa izbora 2024, Edmundom Gonzalezom.
Međutim, brojni analitičari upozoravaju da takav scenario nije ni brz ni jednostavan. Venecuelanska vojska i paravojne strukture do sada su ostajale lojalne Maduru, a čak su i neki njegovi kritičari strahovali da bi direktna američka vojna intervencija mogla dodatno destabilizovati zemlju, umjesto da je smiri.
Tri scenarija
Uz to, vijest o Madurovom zarobljavanju zasigurno će izazvati nemir među njegovim najbližim saveznicima, koji bi sada mogli strahovati za sopstvenu sudbinu i pokušati da očuvaju pozicije moći u haotičnom prelaznom periodu.
U takvom razvoju situacije moguća su tri scenarija:
Vojska i Madurov državni aparat zadržavaju vlast, što bi vrlo vjerovatno dovelo do masovnih protesta.
Opozicija preuzima vlast uz podršku SAD-a, dok se strukture Madurovog režima urušavaju.
Borba za vlast između Madurovih pristalica i opozicije, trajni nemiri, protesti i nasilje, uz moguću dodatnu intervenciju SAD-a.
Nakon Madurovog pada, Venecuela ulazi u najneizvjesniji period u posljednjih nekoliko decenija, sa otvorenim pitanjima o prenosu vlasti, bezbjednosti, ulozi vojske i dugoročnim posljedicama američke intervencije na cijeli region, prenosi Index.
